Antička kuhinja: Placentam sic facito - Torta od sira i meda

Rimska tradicionalna kuhinja III vek p.n.e.

Originalni tekst:
Placentam sic facito
I. Farinae siligineae L. II, unde solum facias; in tracta farinae L. IIII et alicae primae L. II. Alicam in aquam infundito; ubi bene molis erit, in moratrium purum indito siccatoque bene; deinde manibus depsito; ubi bene subactum erit, farinae L. IIII paulatim addito. Id utrumque tracta facito; in qualo, ubi arescant, componito; ubi arebunt, componito puriter.
II. Cum facies in singula tracta, ubi depsueris, panno oleo uncto tangito et circumtergeto unguitoque; ubi tracta erunt, focum, ubi cocas, calfacito bene et testum. Postea farinae L. II conspargito condepsitoque; inde facito solum tenue. Casei ovilli p. XIIII ne acidum et bene recens in aquam indito; ibi macerato; aquam ter mutato. Inde eximito siccatoque bene paulatim manibus; siccum bene in mortarium imponito.
III. Ubi omne caseum bene siccaveris, in moratrium purum manibus condepsito comminuitoque quam maxime. Deinde cribrum farinarium purum sumito caseumque per cribrum facito transeat in mortarium. Postea indito mellis boni p. IIII S; id una bene commisceto cum caseo. Postea in tabula pura, quae pateat p. I, ibi balteum ponito; folia laurea uncta supponito, placentam fingito.
IV. Tracta singula in totum solum primum ponito; deinde de mortario tracta linito, tracta addito singulatim, item linito, usque adeo doncec omne caseum cum melle abusus eris. In summum tracta in singula indito, postea solum contrahito ornatoque, focum de veprimo temperatoque, tunc placentam imponito; testo caldo operito, pruna insuper et circum operito. Videto ut bene et otiose percoquas; aperito, dum inspicias, bis aut ter. Ubi cocta erit, eximito et melle unguito; haec erit placenta semodialis.

Prevod:
Recept za tortu
I. 2 libre (657,8 g) pšeničnog brašna za kore; 4 libre (1314,6 g) pšeničnog brašna, 2 libre (657,8 g) griza. Griz sipati u mlaku vodu, dobro ga izmešati i čekati da omekša, a kada postane sasvim mekano sipati u čistu posudu, a zatim postepeno dodavati brašno i dobro umesiti i ostaviti da odstoji da se testo sjedini i osuši. Kada je testo suvo, podeliti ga u više lopti, oblikovati sa rukama, okruglo kao palačinka i debljine pljeskavice (tracta), nemojte oklagijom zbog suvoće testa, staviti u korpu jedno iznad drugog.
II. Premazati "palačinke" (tracte) sa tkaninom koja je natopljena maslinovim uljem i staviti da se peku u nauljenoj posudi u zagrejanoj peći. Zatim navlažite 2 libre (657,8 g) pšeničnog brašna, zamesiti i od njega napravite tanku koru. Potopite 14 libri (4604,6 g) ovčijeg sira, da nije kiseo i da je svež, u vodu, da smekša, vodu menjati tri puta. Izvadi malu količinu sira odjednom, istisnuti vodu temeljno sa rukama i kada je sasvim suvo staviti ga u činiju.
III. Kada ste potpuno osušio sir, zamesiti ga u čistoj posudu rukom, mešajte sir dok ne postane sasvim sitan. Sir prosejati kroz sito za brašno u drugu posudu. Dodaj 4½ libri (1480,05 g) finog meda i pomešati ga temeljno sa sirom. Raširite koru na čistoj tabli, širine jednog stopala (29.6 cm), na podmazanom lišću lovora i formirati placentu (tortu).
IV. Stavite prvi sloj tracta preko cele kore, preliti sa mešavinom sira i meda iz posude, dodajte tracta jedan po jedan, pokrivajući svaki sloj dok se ne iskoristi sav sir i med. Na prvom, gornjem mestu mora biti tracta, a zatim preklopiti preko nje koru i pripremiti ognjište, zatim stavite placentu, pokriti sa toplom činijom, a sve prekriti vrućim ugljem. Proveriti da li se temeljno i polako peče, otkrivajući dva ili tri puta da se ispita stanje. Kada je pečena, izvadite i premažite sa medom; ovo će biti torta od pola modiusa (4,368g).

De agricultura - 184g p.n.e.
Marcus Porcius Cato (234g p.n.e. – 149g p.n.e.)

Ovo je osnova za neke od sledećih recepata.

Znamo da je placenta membrana koja okružuje fetus ali sama latinska reč placenta u bukvalnom prevodu znači kolač ili pogača.

Merne jedinice:
1 libra=328,9 g
2 libra = 657,8 g
4 libra = 1315,6 g
4½ libra = 1480,05 g
14 libra = 4604,6 g
1/2 modius = semodium = 4,368 l
pes = stopalo 29.6 cm

Za više informacija pogledati Merne jedinice




Marko Porcije Katon Stariji, nazvan i Cenzor (lat. Marcus Porcius Cato Maior Censor, rođen 234. godine p. n. e. u Tuskulu, umro 149. god. p. n. e.) bio je rimski državnik i književnik u periodu srednje republike.
Kao vojni tribun borio se u drugom punskom ratu, a zatim započeo političku karijeru pod pokroviteljstvom Lucija Valerija Flaka, koji je bio impresioniran Katonovim moralnim načelima. Kao kvestor je boravio na Siciliji, a vraćajući se odatle na Sardiniji je sreo pesnika Enija i poveo ga sa sobom u Rim. Dužnost pretora obavljao je 198. godine p.n.e., a dužnost konzula 195. godine p.n.e.sa Valerijem Flakom kao kolegom. Nakon konzulata kao namesnik upravljao je provincijom Hispanijom, gde je postigao vojne uspehe za koje je nagrađen trijumfom. Tokom osamdesetih godina 2. veka p.n.e. Katon je često nastupao kao protivnik porodice Scipiona i njihovih nastojanja da osnaže grčki uticaj na rimsku kulturu. Ipak, prema antičkoj tradiciji, i sam Katon je na kraju naučio grčki jezik.





Katonovo delo O zemljoradnji (De agricultura), predstavlja najstariji sačuvani spomenik latinske književne proze. U delu se obrađuju vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtarstvo i stočarstvo, s ciljem da se ukaže na to kako najlakše zaraditi, pri čemu se saveti zasnivaju na Katonovom vlastitom iskustvu i jednostavnim zdravorazumskim načelima kakav je npr. Katonov savet da roba treba prodati čim ostari. Ovo je delo značajno jer pruža dobar uvid u mentalitet rimske zemljoposedničke klase 2. veka p.n.e. Mada se zasniva na grčkim priručnicima o vođenju poljoprivrednih imanja, to delo odslikava mišljenje jednog senatora.


Pročitajte više >>                                                                       << Vratite nazad