Translate

субота, 12. август 2017.

Antička kuhinja: Apothermum sic facies - Puding od pira



Originalni tekst:
Apothermum sic facies: alicam elixa cum nucleis et amygdalis depilatis et in aqua infusis et lotis ex creta argentaria, ut ad candorem pariter perducantur. Cui admiscebis uvam passam, caroenum vel passum. Desuper piper confractum asparges et in boletari inferes.

Sastojci:
200 g zrna pira
50 g pinjola
50 g oljuštenog badema
50 g suvog grožđa
1/2 čaše passuma
mleveni biber

Priprema:
Zrna pira potopiti u hladnu vodu da odstoje bar 12 sati. Zatim ih procedite i grubo sameljite. U grubo samlevena pirova zrna dodajte pinjole i oljušteni badem. Kuvajte ih dok ne omekšaju. Kada je mešavina zrna pira, pinjola i badema skuvana, izvadite, procedite, stavite u drugu posudu i dodajte suvog grožđa i passuma, pomešati sve. Sipati u pojedinačne manje posude i posuti biberom. Servirati hladno.

Recept je rekonstrukcija prema pisanim fragmentima nađenim u Pompeji.




Pir, krupnik, krupnica ili spelta (lat. Triticum spelta) je vrsta žitarice i bliski srodnik današnje pšenice. Pošto se u nekim regionima sveta pir i pšenica uzgajaju zajedno, ove žitarice se ukrštaju jedna sa drugom i postoji mnogo mešanih sorti između pšenice i pira.
Ova žitarica poreklom iz južne Azije, doneta je na Bliski Istok pre oko 9000 godina i od tada se proširila na celoj teritoriji Evrope, tačnije 5000 godine pre nove ere. Stari Grci su je smatrali poklonom božanstva Demetre. Kako su bili moreplovci ostatku civilizacije su prenosili svoja znanja o njenim blagodetima i uzgoju ali je zbog niskog prinosa pala u zaborav, u novije vreme pir se više uzgaja nego ranije. U vreme Rimskog carstva bio je glavna namirnica rimskih vojnika koji su jeli pirovu kašu. Prinosom zaostaje iza pšenice, ali bolje podnosi oštriju klimu i otporniji je na bolesti. Pir je heksapoloidna vrsta žitarice, sa niskim sadržajem glutena u zrnu, kao i npr. mekana pšenica (lat. Triticum aestivum). Nisu poznate divlje vrste krupnika, zbog čega se pretpostavlja, da je nastao mutacijom starijih vrsta pšenice, kao npr. vrste tvrde pšenice (lat. Triticum durum, lat. Triticum dicoccum, lat. Triticum monococcum).





Pir ima bitno viši sadržaj belančevina, masti i dijetetskih vlakana od drugih žitarica. Zrno pira u idealnom odnosu sadrži belančevine, ugljene hidrate, masti, mineralne materije, vitamine i celulozu. Naročito je zanimljivo i to da su dijetetska vlakna pira vrlo lako rastvorljiva u vodi, što omogućava dobru resorpciju hranljivih materija u organizmu. Hranljive materije u piru ne opterećuju probavni sistem, organizam ih lako usvaja, i brzo ulaze u krvotok. Na taj način ćelije organizma su optimalno ishranjene i sposobne za visoke učinke. Pirov hleb preporučuje se i sportistima. Svojim sastavom pir ili spelta može pozitivno uticati na podizanje imuniteta. Danas je na tržištu moguće kupiti pir u osnovnom obliku, ali i pirovo brašno, testeninu i mleko, dok se od njega rade mnogi obroci: od doručaka, do deserata i vrhunskih kolača.


Pročitajte više >>                                                                 << Vratite nazad


Нема коментара:

Постави коментар