Translate

субота, 1. јул 2017.

Antička kuhinja: Sales conditos ad multa - Začinjena so za bolje varenje i imunitet





Rimska tradicionalna kuhinja III vek p. n. e.

Originalni tekst:
Sales conditos ad multa: sales conditi ad digestionem, ad ventrem movendum, et omnes morbos et pestilentiam et omnia frigora prohibent generari, sunt autem et suavissimi ultra quam speras. Sales communes frictos libra I, sales ammonicos frictos librae II, piperis albi unciae III, gingiber unciae II, ammeos unciae I semis, timi unciae I semis, apii seminis unciae I semis (si apii semen mittere nolueris, petroselini mittis unciae III), origani unciae III, erucae semen unciae I semis, piperis nigri unciae III, croci uncia I, hysopi Cretici unciae II, folium unciae II, petrosilenum unciae II, anethi unciae II.

Sastojci:
350 g normalne sitnije soli
650 g krupnije morske soli
80 g mlevenog belog bibera
55 g đumbira
40 g semena kele
40 g majčine dušice, sitno seckane
40 g semena celera
82 g origana, suvog i samlevenog
40 g semena divlje rukole
80 g mlevenog crnog bibera
30 g šafrana, sitno seckano
55 g miloduha
55 g lovorovog lišća, sitno seckano
55 g peršuna, sitno seckano
55 g mirođije, sitno seckane

Priprema:
Svi sastojci se pomešaju i stave u posudu. Posuda mora biti dobro zatvorena i odložena na tamnom i hladnom mestu. Podstiče varenje i rad želuca, sprečava pojavu svih bolesti, epidemije, kuge i svih prehlada.
Način upotrebe nije objašnjen.

Recept koji je Apicius prepisao od Katona.
De agricultura - 184g p.n.e.
Marcus Porcius Cato (234g p.n.e. – 149g p.n.e.)





Kela (Ammi visnagae fructus) je dvogodišnja zeljasta skrivenosemenica iz porodice šargarepe koja kao korov raste u zemljama oko istočnog dela Sredozemnog mora, a u novije vreme se sve više gaji za proizvodnju ploda koji služi kao industrijska sirovina za ekstrakciju kiselina. Narodni naziv je kela, vladičanski korov. Biljka je visoka 1 do 1,5m i ima višestruko i sitno deljene listove i krupne bele cvetove.
U  antičkom Egiptu, čaj napravljen od ploda ove vrste se koristi kao biljni lek za kamen u bubregu. Studije pokazuju da ekstrakt usporava nagomilavanje kalcijum oksalata u bubrezima i deluje kao diuretik. U antičkom Rimu je imao istu namenu, za poboljšanje imuniteta i za stomačne tegobe. Kela - na arapskom je reč  koja označava crevne grčeve. U Centralnoj Evropi je poznat iz srednjeg veka kao diuretik.





Rukola (lat. Eruca sativa) je samonikla jednogodišnja zeljasta biljka iz familije kupusa (Brassicaceae), prirodno rasprostranjena u oblasti Sredozemlja. Uzgaja se i koristi u ljudskoj ishrani kao lisnato povrće. Bogata je ugljenim hidratima i proteinima, kalcijumom, magnezijumom, gvožđem, kalijumom, fosforom i vitaminima A, K, C, B5 i B9. Sadrži aktivne sastojke koji imaju antikancerogeno dejstvo, posebno je efikasna u prevenciji raka dojke. Rukola je prepuna vlakana koji pomažu varenje, zasitna je i nakon nje ne osećate potrebu za masnom i slatkom hranom. Pomaže vam da snizite holesterol i da nivo šećera držite pod kontrolom. Sastoji se uglavnom od vode i ima mnogo ugljenih hidrata i belančevina. Sadrži aktivne sastojke koji imaju antikancerogena svojstva, pozitivno utiče na zdravlje i smanjuju rizik od mnogih bolesti. Smatra se prirodnim antibiotikom, reguliše varenje, koristi se za lečenje čira, osteoporoze, hroničnog zatvora, prehlade i kašlja. Osim toga, rukola čisti krv, pospešuje lečenje bolesti jetre i smanjuje rizik od raka dojke. Bez obzira na to što ima specifičan ukus, najbolje je da se konzumira presna, u salatama, mada zadržava lekovita svojstva i pri kuvanju.
Raste kao jestiva biljka u mediteranskom području još od rimskog doba, a od raznih klasičnih antičkih autora je navedena kao odličan afrodizijak, spominje se u pesmi Virgila, Moretum: "i Veneris revocans Eruca morantuem "-" rukola budi seksualnu želju pospanih ljudi ". Neki pisci tvrde da je iz tog razloga u srednjem veku bilo zabranjeno da se sadi rukola u manastirima. Ukazom od strane Karla Velikog  802 g., navodi se kao jedna od udarnih biljaka pogodnih za gajenje u vrtovima.

Merne jedinice:
libra = 327,45 g, 2 libra = 654,90 g
uncia =27,29 g, 1 ½ uncia = 40,94 g, 2 uncia = 54,58 g, 3 uncia = 81,87 g


Pročitajte više >>                                                                  << Vratite nazad


Нема коментара:

Постави коментар