Translate

четвртак, 9. март 2017.

Antička kuhinja: In grue, in anate vel in pullo - Kuvana patka



Originalni tekst:
In grue, in anate vel in pullo: piper, cepam siccam, ligusticum, cuminum, apii semen, pruna vel damascena enucleata, mulsum, acetum, liquamen, defritum, oleum et coques. Gruem cum coquis, caput eius aqua quam non contingat, sed sit foris ab aqua. Cum cocta fuerit, de sabano calido involves gruem et caput eius trahe: cum nervis sequetur, ut pulpae vel ossa remaneant, cum nervis enim manducare non potest.

Prevod:
Ždral, patka ili piletina: biber, suvi luk, selen, kumin, seme celera, suve šljive ili Damascus šljive koštice uklonjene, mulsum, sirće, liquamen, defritum i ulje skuvajte. Kuvajte ždrala, dok se kuva, pazite da glava ne dotakne vodu, i da ostane van. Kada je ždral gotov, umotajte ga u vrući peškir i povucite glavu tako da se tetive otrgnu na način da meso i kosti ostanu, jer se ne može uživati u čvrstim tetivama

Sastojci:
1 velika patka
1 kašičica bibera
1 glavica crnog luka, sitno seckano
1 kašičica selena, sitno seckano
1 kašičica kumina, sitno seckano
1 kašičica semena celera
100 g suvih šljiva, bez koštice
1 kašika vinskog sirćeta
100 ml mulsuma
1 kašika liquamena
1 kašika defrituma
1 kašika maslinovog ulja
so

Priprema:
Očišćenu patku stavite u lonac i prelijte vodom. Dodajte sve ostale sastojke i stavite da se kuva. Kada proključa smanjite temperaturu i ostavite da se krčka.
Kuvanu patku isecite, odstranite glavu i poslužite.

De re coquinaria
Marcus Gavius Apicius





Šljiva (Prunus domestica L.) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice ruža Rosaceae, smatra se da poreklo vodi sa obala Kaspijskog mora. Filogenetski posmatrano, šljiva pripada istom rodu (Prunus) u koji spadaju i badem, breskva, kajsija, višnja, trešnja i lovorvišnja, a koji kao plod imaju koštunicu. Rod Prunus sadrži nekoliko podrodova, među kojima je i podrod Prunus, koji se dalje deli na tri sekcije: Prunus (šljive Starog Sveta), Prunocerasus (šljive Novog Sveta) i Armeniaca (kajsije). Pod šljivom se najčešće podrazumevaju sorte domaće šljive (Prunus domestica L.), koje su mnogobrojne. Većinu sorti čovek koristi u ishrani u vidu voća, a poneke se koriste i zbog drveta. Širom Evrope se od plodova ovog drveta spravlja alkoholni napitak šljivovica (među Srbima često zvan samo šljiva ili šljivka), koji se na našim područjima smatra srpskim nacionalnim pićem. Često se od plodova prave marmelade i džemovi (džem od šljiva). Velike površine šljivika mogu se videti u Zapadnoj Srbiji i Šumadiji. 100g šljiva sadrži 47-48 kcal, 197-206 kJ, 84-86g vode, 0,2g masti, 221mg kalijuma, 14mg kalcijuma, 10mg magnezijuma,  5mg vitamina C. Osobe koje imaju problema sa bubrezima ili imaju bolove u žuči trebalo bi da jedu šljive u veoma malim količinama. Šljiva krvne sudove čisti od masnih naslaga. Šljiva deluje kao moćan antioksidant, protiv slobodnih radikala.





Suve šljive su pored odličnog ukusa poznate i po svom izvanrednom laksativnom dejstvu, te se u narodu koriste kod problema sa opstipacijom i neprijatnim zatvorom stolice. Specijalisti ih danas sve češće preporučuju i kao lek protiv osteoporoze, jer one dokazano osnažuju kosti i čine ih manje krtim. Cene ih i brojne dijete, jer su veoma delotvorne za skidanje suvišnih kilograma, obiluju vlaknima koja su itekako značajna za dobru probavu i redovnu stolicu. Upravo zbog toga suve šljive protiv zatvora su pogodne kod različitih stomačnih tegoba, a naročito ukoliko imate problem sa neredovnim pražnjenjem creva i hroničnom opstipacijom. 100 grama ove sušene voćke ima između 150 i 230 kalorija i gotovo 35 procenata šećera (za razliku od sveže voćke koja ne prelazi vrednosti veće od 10 odsto) i to fruktoze i glukoze. Pored toga značajne količine biljnih vlakana pronaći ćete u njima između 10 i 16 grama, što je značajno više u odnosu na 2 procenta koliko sadrži sveže voće, te ih nutricionisti zbog toga naročito cene. Suve šljive sadrže i moćni antioksidans beta karoten. Četvrtina šolje suvih šljiva obezbedjuje 17% preporučenih dnevnih doza Vitamina A (u formi beta karotena). Beta karoten čuva kardiovaskularni sistem, ali i sprečava i mutaciju ćelija. Blokiranjem slobodnih radikala preventivno se deluje na pojavu oboljenja kao što su ateroskleroza, bolesti srca izazvane dijabetesom, rak debelog creva, astma, artritisi.


Pročitajte više >>                                                                      << Vratite nazad


Нема коментара:

Постави коментар